Duhovna misao: SLUŽENJE

U kršćanskoj tradiciji uzajamno služenje zauzima posebno mjesto. Sam Isus je model služenja: „Ja sam među vama kao onaj koji služi“. Isus, na posljednjoj večeri, ovim riječima opisuje svoje temeljno ponašanje: „Tko je veći? Onaj koji sjedi za stolom ili onaj koji poslužuje?“

Duhovna misao: SOLIDARNOST

Čovječanstvo se nalazi pred izborom. Teren ekonomske i kulturne globalizacije čini se da je moguće još uvijek kontrolirati, usprkos njezinoj velikoj brzini. Nije mali broj onih koji su već počeli sumnjati da je to moguće. Sredstva s kojima globalizacija napreduje, čine se kao neman koja više ne odgovara na zapovijedi onih koji su je projektirali i ona slijedi vlastitu trku.

Duhovna misao: ZAHVALNOST

Naša zahvalnost stoji na početku i dolazi na kraju. Sveti Pavao u svojim poslanicama navodi četiri oblika molitve: „prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice!“ (usp. 1 Tim 21,1; Fil 4,6).

Slavlja Prve svete pričesti u župama Splitsko-makarske nadbiskupije

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je 19. svibnja 2020. god. župnicima dopis o mogućnosti slavlja Prve pričesti u župama Splitsko-makarske nadbiskupije.

Duhovna misao: POHVALA

Riječ „Aleluja“ je srdačni poziv na hvalu. Dolazi od hebrejskog glagola halel, koji znači hvaliti. Mnogi psalmi započinju s tim pozivom. Hvaliti je naša obveza.

Duhovna misao: DIVLJENJE

Divljenje možemo uočiti na početku svakog filozofskog, psihološkog i duhovnog života. U početnoj fazi divljenja uočavamo kako se vrata otvaraju. Stvarnost, koja nam stoji nasuprot, življeni život koji nam se događa, počima pokazivati duboku neočekivanost.

Duhovna misao: BESPLATNOST

Postojanje besplatnoga nije pokazljivo i dokazljivo. Uostalom, svako pokazivanje besplatnoga, uništava ga. Samo ispitivanje niječe postojanje besplatnoga. Samo ako imamo besplatno ponašanje, možemo susresti nešto besplatnoga.

Obavijesti: 17. – 24. svibnja 2020.

RASPORED BOGOSLUŽJA I OBAVIJESTI

17. – 24. svibnja 2020.
Šesta uskrsna nedjelja.

Duhovna misao: PRIJATELJSTVO

Prijateljstvo, u našem zapadnom svijetu, nastavlja biti dijelom baštine najviših vrednota našega postojanja. Korijen tog posebnog prijateljstva baštinimo od starine. Svi veliki grčki i rimski mislioci govore o prjateljstvu. Od njih baštinimo i definiciju prijateljstva